ŽENE SUDIJE UNAPRJEĐUJU RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U PRAVOSUĐU BIH, Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Na Pravnom fakultetu Univerziteta Istočno Sarajevo, 03.aprila, 2015. godine, na Palama, pred punim amfiteatrom i izuzetno velikim interesom od preko 80 prisutnih studenata, održano je druženje i diskusija sa studentima u okviru projekta „Žene sudije unaprjeđuju ravnopravnost spolova u pravosuđu BiH" podržan od strane ambasade Kraljevine Norveške u BiH u organizaciji Udruženja žena sudija u BiH.

Moderatorica ovog događaja bila je Amela Mahić Samardžić, sudinica Općinskog suda u Sarajevu. Studentima i organizatoru skupa sa pozdravnim govorom obratili su se dekan prof. dr. Radomir Lukić i doc. dr. Goran Marković koji su iskazali podršku za saradnju između prefesionalnih udruženja iz pravosuđa sa studentima pravnih fakulteta u BiH.

Sudinica Okružnog suda u Istočnom Sarajevu Zinaida Husić upoznala je prisutne sa radom i misijom Udruženja žena sudija u BiH, o samom značaju udruživanja, ciljevima i aktivnostima u okviru projekta „Žene sudije unaprjeđuju ravnopravnost spolova u pravosuđu BiH", od kojih su najvažniji podizanje svijesti o rodnim pitanjima u pravosuđu, odgovor pravosuđa na nasilje u porodici i rodno zasnovano nasilje, rodne predrasude u pravosuđu, seksualno uznemiravanje i implementacija Zakona o ravnopravnosti spolova.

Neovisno pravosuđe, domaći i međunarodni pravni okvir, etički kodeks, kao i sami značaj sudijske funkcije u društvu, predstavila je Sanja Jaramaz - Dedić, sudija Općinskog suda u Sarajevu. Naglasila je značaj principa nezavisnosti sudija koji su u obavljanju svoje funkcije nezavistan u odnosu na zakonodavnu i izvršnu vlast, ali isto tako i u odnosu na javnost, medije i druge institucije društva, kao i u odnosu na same stranke u postupku. Sudija je u obavljanju svoje funkcije nezavistan i od svojih kolega. Nepristrasnost znači da je sudija dužan da se ponaša u sudu i van suda na način da odražava i unapređuje povjerenje javnosti i stranaka u nepristrasnost sudija i pravosuđa u cjelini. Sudije se u svojim privatnim ili službenim poslovima ponašaju na način da prilike u kojima bi bilo neophodno izuzeti ga iz sudskog postupka svedu na najmanju moguću mjeru. Sudije ne mogu biti članovi političkih stranaka, prisustvovati političkim skupovima, davati priloge političkim strankama i potpisivati peticije koje bi mogle imati uticaja na neku političku odluku. Sudija treba da održava visok nivo profesionalne odgovornosti i obavlja svoju funkciju stručno, savjesno, marljivo i efikasno.

Sudija Suda BiH, Darko Samardžić, predstavio je publikaciju čiji je koautor, zajedno sa još osam sudija iz cijele BiH „Sudska razmatranja slučajeva nasilja u porodici u BiH", tom prilikom podijelivši vrste nasilja u nekoliko grupa, što je studentima bilo posebno interesantno, a svakako i korisno, jer su ti oblici nasilja danas veoma rasprostranjeni.

1. U emocionalno ili psihičko nasilje spadaju uvrede, odbacivanje, emocionalne prijetnje ili optužbe, emocionalna ucjena/iznuda, posesivno ponašanje i kažnjavanje, odnos na nerealnim očekivanjema, prijetnje povrijeđivanjem, prijetnje oduzimanjem djece, finansijska ucjena/iznuda.

2. Fizičko nasilje je oštećenje imovine u stanju bijesa, guranje,šamaranje, ujedanje, šutanje, davljenje, ostavljanje partnera na opasnim mjestima, izazivanje straha neopreznom vožnjom, korištenje oružja radi prijetnji, prisiljavanje žrtve da napusti dom, zarobljavanje partnera u domu i nedozvoljavanje da ode, sprječavanje žrtve da pozove policiju, povrjeđivanje djece, zadržavanje ili ograničavanje količina hrane, upotreba fizičke sile.

3. U seksualnom nasilju susrećemo se sa omaložavajućim komentarima o seksualnom učinku osobe, optužbama za prevaru, pretjeranoj ljubomori na odnose s prijateljima, porodicom itd., prisiljavanje žrtve da se oblači na seksualno provokativan način, seksualne uvrede ili nazivanje seksualnim imenima, prisilni seksualni odnos ili prisiljavanje na vršenje seksualnih radnji, prijetnje prevarom ili pronalaženjem seksa na drugom mjestu, krivnja ili prisiljavanje u cilju ostvarivanja seksualnog odnosa, prisilno držanje žrtve tokom seksa, zahtjevanje seksa kada je partner bolestan, umoran ili nakon fizičkog nasilja, povrjeđivanje oružjem ili predmetima tokom seksa, vidljivo prisustvo oružja tokom seksa, uključivanje drugih u seksualne aktivnosti bez pristanka partnera.

4. Uhođenje kao oblik nasilja karakterišu neželjeni telefonski pozivi, glasovne poruke, pisma e-mail, SMS poruke, praćenje, upotreba GPS-a, kamera ili oprema za audio snimanje, ometanje posjeda ili provaljivanje, neželjeni darovi, posjete, kontaktiranje sa prijateljima, porodicom.

Također, sudija Darko Samardžić je spomenuo i dodatne oblike nasilja, poput ekonomskog zlostavljanja, izolacije, korištenja djece, prisile, prijetnje i zastrašivanja, te koje su to otežavajuće, a koje olakšavajuće okolnosti koje se uzimaju o obzir prilikom kažnjavanja počinitelja.

Na kraju, sudinica Amela Mahić Samardžić se zahvalila prisutnima na velikom odazivu studenata i iskazanom interesu da prisustvuju samom događaju. Podsjetila kako je značajno imati saradnju između profesionalne zajednice i studenata pravnih fakulteta što svakako ide u cilju osnaživanja studenata u njihovom budućem opredjeljenju za izbor zanimanja i širenju njihovih znanja o pitanjima ravnopravnosti spolova u BH društvu. Naglasila je da će Udruženje žena sudija u BiH razvijati u budućnosti ovakvu saradnju i istovremeno davati podršku za žene sudije da djeluju kao educirane, osnažene i osvještene žene sudije u oblasti ravnopravnosti spolova, ljudskih prava (posebno prava žena i djece), efikasno i djelotvorno provođenje domaćih zakona, koji se dovode u vezu sa međunarodnim standardima, kao i kvalitet i profesionalizam u svom radu.