Snaga udruživanja i liderstvo u pravosudnoj zajednici BiH

U hotelu Mogorjelo u Čapljini je 05. decembra tekuće godine održan izuzetno posjećen skup Udruženja žena sudija u Bosni i Hercegovini, a u sklopu aktivnosti u okviru projekta koji je podržala Ambasada Kraljevine Norveške u BiH.

To je bila prilika da se članice Udruženja susretnu sa sudijama Općinskog suda u Čapljini i ovom prilikom su na skupu učestvovale, pored sudija iz Čapljine i sudije iz Ljubuškog, Širokog Brijega i Konjica, a radi se o jednom interesantnom skupu koji organizira Udruženje žena sudija u BiH. Taj skup podrazumjeva susrete u različitim gradovima širom Bosne i Hercegovine sa sudijama i diskusije na temu: snaga udruživanja, odnosno, snaga profesionalnih i strukovnih udruženja u BiH u pravosuđu i šta znači liderstvo sa pozicije sudije. To su teme koje su uvijek interesantne za sudije, o kojima se inače malo priča, a od izuzetnog su značaja. Specifičnosti Udruženja žena sudija BiH su promoviranje saradnje između žena sudija radi boljeg razumjevanja gender koncepta u pravosuđu, kao što su ravnopravnost spolova u pravosudnom sistemu, organizacija pravosuđa i primjena zakona kroz pravilno tumačenje i efikasnu primjenu.

Jedan od ciljeva ovog skupa je svakako i da se ukaže da je sudska pozicija liderska pozicija. Žene u pravosuđu u BiH su u većini na pozicijama sudija i tužilaca zbog čega su sudinice u jednistvenom položaju da utiču na prava žena putem pravosudnog sistema, da štite i osnažuju položaj žene i istaknuto je da je to snaga koju treba udružiti i raditi na tome da se održavaju skupovi i vode diskusije na neke specifične probleme u bosanskohercegovačkom društvu, kao što je recimo nasilje u porodici, seksualna eksploatacija, maloljetnička delinkvencija. To su teme koje su prisutne u svim dijelovima društva, a prilika je ovakvog skupa da se i o tome progovori.

Sudionicama ovog skupa prezentirani su i ciljevi udruživanja, kao što su zalaganje za dosljednu primjenu ustava i zakona te efikasno funkcionisanje pravosuđa i pravnog sistema, afirmacija ljudskih prava u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, podizanje svijesti javnosti o ulozi sudstva i tužiteljstva u ostvarivanju ljudskih prava, stručno usavršavanje sudija, razmjena iskustava sa istim i sličnim strukovnim udruženjima u zemlji i inostranstvu, učešće u projektima, istraživanjima i studijama koje doprinose razumijevanju i rješavanju pravnih pitanja. Ovom prilikom su prezentirane i karakteristične aktivnosti Udruženja, rezultati koje je Udruženje ostvarilo, koja su to očekivanja članica od Udruženja, vidljivost i vizija samog Udruženja.

Moderatorica ovog skupa bila je Amela Mahić Samardžić, sudinica Općinskog suda u Sarajevu. Pored sudinice Amele Mahić Samardžić, prezentatorice su bile Adisa Zahiragić, sudinica Kantonalnog suda u Sarajevu i predsjednica Udruženja žena sudija u BiH, i psihologinja Mirjana Musić, koja je sa aspekta stručnjaka iz psihologije govorila o ženama liderima, zatim o tome kako prepoznati dobrog lidera i kako biti dobar lider, psihološkim karakteristikama lidera, koje su to karakteristike koje odlikuju žene lidere i koje su to osobine povezane sa liderstvom. Istaknuto je da biti lider ne znači samo biti vrhunski profesionalac u određenoj oblasti, već to znači biti uspješan i u obraćanju i u komunikaciji. Vođa mora biti samopouzdan, siguran, informisan, entuzijasta, optimista, da ga odlikuju hrabrost i odlučnost, mora da vlada mnogim vještinama verbalnog i neverbalnog izražavanja. Liderstvo se bazira na razumijevanju, predviđanju i kontrolisanju ponašanja sugovornika. Lider je ličnost sa stilom, odnjegovanog izgleda, lijepih manira, ponašanja. Vrhunski profesionalac, umije da kontroliše emocije i postupa uvijek u skladu sa pravilima poslovne komunikacije. Dobar lider mora biti istovremeno vođa, učitelj i učenik.

Iako istraživanja konstantno dokazuju jednake sposobnosti žena za uspjeh u menadžerskim poslovima i dalje su primjetni negativni stavovi prema ženama menadžericama. Ljudi različito tumače i vrijednuju ista ponašanja kada ih čine muškarci ili žene. O ovim i mnogim drugim temama je razgovarano kroz interaktivno učešće svih sudionica skupa koje su pokazale veliko interesovanje za navedene teme i o čemu se nastavilo razgovarati i na pauzi za kafu, kao i na ručku koji je nakon toga upriličen za sve učesnike skupa.