LATINICA ЋИРИЛИЦА ENGLISH

UDRUŽENJE ŽENA SUDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI UDRUGA ŽENA SUDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI УДРУЖЕЊЕ ЖENA CУДИJA У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ ASSOCIATION OF WOMEN JUDGES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

NASLOVNICA O NAMA AKTIVNOSTI PUBLIKACIJE DONATORI KORISNE WEB STRANICE UČLANI SE BLOG KONTAKTI

Cilj Okruglog stola bio je ukazati na rodnu dimenziju korupcije te skrenuti pažnju na specifični uticaj koji ona može imati na žene kao marginaliziranu grupu populacije. Imajući u vidu da korupcija nije rodno neutralna i da ima nesrazmjeran efekat na žene, pažnja je posvećena njenim pojavnim oblicima koji naročito pogađaju žene, između ostalog, problemu seksualne iznude zloupotrebom pozicije moći. Istaknuta je važnost rodno osjetljivog pristupa kreiranju strategija, politika, ali i usvajanju budžeta i mjera u domenu prevencije i borbe protiv korupcije u BiH. U svjetlu aktivnosti USAID-ovog Projekta Pravosuđa u BiH kojima se pruža podrška pravosudnom sektoru u jačanju kapaciteta za borbu protiv korupcije, poseban akcenat stavljen je i na jačanje unutrašnjih mehanizama samoodgovornosti u pravosuđu iz perspektive disciplinske odgovornosti u pravosuđu i rodne ravnopravnosti kao dijelu etičkih principa primjenjivih na sudije i tužioce. 

Na događaju su predstavljene Smjernice za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog uznemiravanja u pravosudnim institucijama u BiH koje je izradilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, uz podršku Atlantske inicijative, a predstavljena je i važnost uspostave sistema monitoringa i prikupljanja podataka vezanih za korupciju vodeći računa o rodno zasnovanoj perspektivi. 

 ZAKLJUČCI I PREPORUKE 

Okrugli sto, održan u organizaciji Udruženja žena sudija i Projekta pravosuđa u BiH, uz podršku USAID-a, inicirao je raspravu o borbi protiv korupcije i položaju žena kao posebno osjetljive populacije u tom kontekstu. Učesnici su ukazali na posebne efekte koju korupcija ima na žene, kao nedovoljno osnaženu i ekonomski i socijalno ugroženu kategoriju društva. Usvojeni su sljedeći zaključci i preporuke: 

1.Potrebno je podizati svijest i javno govoriti o utjecajima korupcije na žene, kao marginaliziranu grupu u bosanskohercegovačkom društvu, a posebno njen pojavni oblik seksualnog iznuđivanja sa pozicije moći («seksualna korupcija»); 

2. Žene od kojih se iznuđuju seksualne usluge sa pozicije moći kako bi im se za uzvrat omogućila neka prava ili napredovanje u karijeri ne smiju biti tretirane kao izvršioci krivičnog djela već kao žrtve «seksualne korupcije» kojima treba biti pružena zaštita. 

3. Konstatovano je da postoji nerazumijevanje prirode krivičnih djela seksualnog iznuđivanja s pozicije moći kao i nespremnost žrtava da ga prijavljuju zbog straha od stigmatizacije, nepovjerenja u institucije i postupke koji ne rezultiraju adekvatnim kažnjavanjem, ali i nedovoljne informisanosti o njihovim pravima. 

4. Imajući u vidu da postojeće krivično zakonodavstvo omogućava da se prepozna i procesuira problem iznuđivanja seksa kao oblika korupcije (i to bilo kroz grupu krivičnih djela protiv službenog položaja ili krivičnih djela protiv spolnog integriteta) potrebno je razviti ciljane edukacije nosilaca pravosudnih funkcija, a posebno tužilaca, u cilju boljeg razumijevanja ovog fenomena, kako bi se u većoj mjeri procesuirala takva djela. 

5. Uporedo s djelovanjem u okviru postojećeg zakonskog okvira, potrebno je raditi na usvajanju boljih zakonskih rješenja kojima bi se u većoj mjeri osigurala zaštita žrtava, postaklo prijavljivanje i osiguralo kažnjavanje počinilaca seksualne korupcije bez stigmatizacije žrtava. 

6. Potrebno je obezbijediti veće učešće žena u kreiranju strategija, politika, inicijativa kao i predlaganju/usvajanju budžeta i mjera u domenu prevencije i borbe protiv korupcije u BiH. S tim u vezi razvijeni su Priručnici o rodno odgovornom budžetiranju i o izradi/analizi propisa koji će biti promovisani u maju ove godine u okviru USAID Projekta jačanja institucija vlasti i procesa u BiH. 

7. Potrebno je razviti snažne etičke kodekse u državnim institucijama, uključujući i disciplinske postupke u pravosuđu koji moraju obuhvatiti i aspekt rodne dimenzije i kao i strožije sankcionisanje seksualnog uznemiravanja na poslu; 

8. Pravosudne institucije imaju zakonsku obavezu i odgovornost da spriječe seksualno i rodno zasnovano uznemiravanje, a rukovodioci tih institucija da uspostave mehanizme za prevenciju takvog ponašanja zaposlenih. S tim u vezi VSTV je u februaru 2015. usvojilo Smjernice za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog uznemiravanja u pravosudnim institucijama, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH i Zakonu o VSTV. 

9. Potrebno je prikupljati i učiniti dostupnim veći broj statističkih pokazatelja koji se odnose na rodnu dimenziju korupcije, a posebno na uticaj korupcije na žene kao žrtve korupcije te na bazi toga definisati javne politke.