Alternativni izvještaj o napretku BiH u procesu evropskih integracija

Dana 18.07.2014. godine u prostorijama Mediacentra u Sarajevu održan je skup u organizaciji Inicijative za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, povodom alternativnog izvještaja o napretku BiH, koji prikazuje poziciju BiH u procesu EU integracija u posljednjih godinu dana, tačnije za period juli 2013. – juli 2014.

Fokus ovog izvještaja bio je podijeljen na četiri oblasti:

1.ljudska prava,

2.funkcionisanje države,

3.pravosuđe i korupcija,

4.tranziciona pravda, tj. na političkim kriterijima EU integracija.

Koordinatori/ce izvještaja:

Demokratija i funkcionisanje države: Tijana Cvjetićanin

Vladavina prava i korupcija: Snježana Ivandić Ninković

Ljudska prava i zaštita prava manjina: Fedra Idžaković

Tranzicijska pravda: Nina Šeremet i Vildana Džekman

Predavači/ce:

Fedra Idžaković, Prava za sve

Saša Gavrić, Sarajevski otvoreni centar

Tijana Cvjetićanin, Zašto ne

Moderirao:

Damir Banović, Centar za političke studije

Izvještaj predstavlja zajednički napor više desetina osoba i organizacija, čiji je zajednički cilj bio da se iz ugla organizacija civilnog društva predstavi aktuelno stanje integracija Bosne i Hercegovine. Ne ulažu se nikakvi napori za formaliziranjem odnosa sa civilnim društvom. Ured za saradnju sa civilnim društvom nije pokrenut i ne postoje pokazatelji da bi se išta u bližoj budućnosti moglo učiniti po tom pitanju. Svjedoci smo da tokom 2013. i 2014. godine nije postignut nikakav relevantan napredak. Proces provedbe odluke Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine je u potpunosti izmješten iz Parlamenta. Rad institucija odlikuje nestabilnost, netransparentnost i neefikasnost.

Odluke ustavnih sudova se i dalje ne provode. Prema podacima Ustavnog suda koji su dostupni na njihovoj službenoj web stranici, 86 odluka suda ili nije implementirano ili je implementirano sa zakašnjenjem, do juna 2014. godine. Izdato je i osam rješenja o neizvršenju (odluka suda) u 2013. godini, a tri do juna ove godine.

Nikakve značajne i sistematske politike za borbu protiv kršenja ljudskih prava nisu usvojene. Reforme pravosuđa su zaustavljene, a Strukturirani dijalog za pravosuđe između BiH i EU ne pokazuje napredak. Poseban problem u pravosuđu predstavlja neizvršavanje sudskih odluka. Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH primila je veći broj žalbi koje su građani podnijeli zbog neizvršavanja sudskih odluka gdje je izvršenik opština, kanton ili entitet. Tužilaštva u BiH trebaju razviti kapacitete u smislu pokretanja istraga i podizanja optužnica, te pozivati na krivičnu odgovornost institucije i izabrane predstavnike vlasti koji ne provode sudske odluke. Uplitanje u djelovanje pravosudnih institucija od strane izvršne i zakonodavne vlasti, kao i političkih predstavnika je poseban problem s kojim se već duži period susreće pravosuđe u BiH, posebno sudska tijela na državnom nivou. Poseban problem predstavlja politički uticaj na rad sudova i tužilaštava u procesuiranju optuženika koji su sadašnji ili bivši visokopozicionirani politički, državni i entitetski funkcioneri. Ovakvih predmeta na sudovima i tužilaštvima ima na desetine, a optužnice ih terete za zloupotrebe položaja, pronevjere, nenamjensko trošenje sredstava i brojne druge nezakonitosti. Gotovo svi slučajevi završavaju sa oslobađajućim odlukama ukoliko tužilaštva uopšte i pokrenu spor.

Ni jedan značajan slučaj borbe protiv korupcije nije procesuiran. BiH i dalje nastavlja patiti od endemske korupcije, uglavnom zbog nedostatka političke volje za efikasno suzbijanje korupcije i njeno nedovoljno procesuiranje. Bosna i Hercegovina se tek treba suočiti sa političkom korupcijom na visokom nivou, netransparentnim upravljanjem te pronevjerom javnih sredstava, kroz sumnjive subvencije i javne nabavke, kao i korupcijom u javnom sektoru.

Manjinske i ranjive grupe žive i dalje u teškim uslovima. Diskriminacija i nasilje su sveprisutni, a sam zakon o zabrani diskriminacije nije pokazao očekivane rezultate. Procesuiranje ratnih zločinaca i suočavanje sa prošlošću, kao preduslovi za kreiranje zdravog okruženja i gradnju zajedničke države, predstavljaju dodatni problem. Politička podrška ratnim zločincima od strane lidera političkih stranaka samo dalje dijeli već izrazito fragmentirano društvo.

Nakon svega navedenog, ostaje nada da će opšti izbori u oktobru 2014. godine donijeti stabilnije političke strukture, spremne da se suoče sa različitim problemima. Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH će i dalje zagovarati promjene kada je u pitanju usvajanje novih zakona i politika, ali i provedba istih. Civilno društvo mora postati treći akter ovog procesa, pored države i EU institucija.