UDRUŽENJE ŽENA SUDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
UDRUGA ŽENA SUDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
УДРУЖЕЊЕ ЖENA CУДИJA У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ
ASSOCIATION OF WOMEN JUDGES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
ALTERNATIVNI CEDAW IZVJEŠTAJ: IZVJEŠTAJ NEVLADINIH ORGANIZACIJA O PRIMJENI ZAKLJUČNIH ZAPAŽANJA I PREPORUKA CEDAW KOMITETA ZA BOSNU I HERCEGOVINU 2013 - 2017.g.
U hotelu „Bristol" u Sarajevu je dana 30.11.2016. godine sa početkom u 11:00 sati održano predstavljanje i diskusija Alternativnog CEDAW izvještaja koji su sačinile BiH organizacije civilnog društva i kojem je prisustvovala i predstavnica ispred Udruženja žena sudija u BiH.Ovaj izvještaj je nastao kao rezultat zajedničkog rada više od 20 organizacija civilnog društva u oblasti zaštite ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova iz cijele BiH, uz koordinaciju organizacija „Prava za sve" iz Sarajeva i „Helsinški parlament građana" iz Banja Luke.
Ovo je četvrti alternativni izvještaj koji analizira ključne aspekte kršenja ženskih ljudskih prava i daje konkretne preporuke državnim institucijama na svim nivoima za sveobuhvatnu zaštitu ljudskih prava različitih grupa žena, kao i preporuke za poštovanje međunarodnih standarda i prava kroz obavezu primjene konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Nalazi izvještaja ukazuju da se u Bosni i Hercegovini nastavlja sistemsko kršenje ljudskih prava i marginolizovanje žena u društvenom, ekonomskom i političkom djelovanju kao i da je potpuno neadekvatna prevencija nasilja nad ženama i sankcije protiv izvršioca nasilja.
Žene u Bosni i Hercegovini nisu ravnopravne sa muškarcima naročito u oblasti rada i zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite. Diskrimininirane su u pristupu pravu na porodiljsko odsustvo i naknade. Konstantno raste broj nezaposlenih žena, velik broj žena je zaposlen u neformalnoj ekonomiji. BiH nikad nije imala niti jednu ženu članicu Predsjedništva BiH a samo 18% izabranih zvaničnika su žene. Kaznena politika u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici je blaga i doprinosi nekažnjenosti počinilaca. Brojni propisi koji tretiraju zaštitu, socijalna, zdravstvena i druga prava žrtava nasilja nisu usklađeni što doprinosi pravnoj nesigurnosti i nejednakosti zaštite žena od nasilja. Nasilje je često uzrok ili posljedica ženskog siromaštva.
U naročito teškom položaju su marginalizirane žene. Romkinjama trudnicama se u nekim slučajevima odbija pružanje hitne medicinske pomoći dok za žene sa invaliditetom nedostaju prilagođeni stolovi za ginekološki pregled; većina zdravstvenog osoblja u BiH nije obučena, niti senzibilizirana za pružanje zdravstvene zaštite trudnicama i ženama sa invaliditetom naročito prilikom poroda, ginekološkog i mamografskog pregleda; prilikom donošenja zakonskih rješenja ne vodi se računa o specifičnim potrebama marginaliziranih žena.
Izvještaj sačinila Merisa Šaljić, UŽSuBiH